preskoči na sadržaj

Osnovna škola Vladimira Vidrića Kutina

Login
BRONČANI STATUS

 

ARHIVA DOKUMENATA
DABAR

RED BUTTON

Počeci školske knjižnice

Počeci školske knjižnice

Početkom rada Škole 1964. godine s radom je započela i školska knjižnica. Knjižnica je na početku svoga rada opremljena vrlo skromno. Bila je smještena na drugom katu zgrade (danas prostor zbornice razredne nastave i jedne učionice), a prostor za izdavanje knjiga i knjižni fond bili su odvojeni.

Prva školska knjižničarka bila je Nada Džapo, profesorica ruskog i hrvatskoga jezika, koja je, uz redovitu nastavu, obavljala i poslove knjižničara koji su se, uglavnom, svodili na posudbu knjiga. Školske godine 1966./1967. Alma Čipera, profesorica hrvatskog i njemačkog jezika, preuzima, uz redovitu nastavu, dužnost knjižničarke škole.

Godine 1972. knjižnica dobiva prostor čitaonice s novim namještajem, televizorom, policama za dječju i nastavničku periodiku. Čitaonica je bila velika i prozračna, ugodan prostor za održavanje nastavnih satova, kulturnih aktivnosti i provođenje slobodnoga vremena.

Knjižni fond se iz godine u godinu povećavao, a broj nabavljenih primjeraka pojedinog naslova lektire iznosio je i po 30 svezaka!

Školske godine 1972./1973. knjižnicu preuzima Milka Ivanković, nastavnica hrvatskoga jezika i knjižničarka, koja je pola satnice odrađivala i u nastavi. Njenim dolaskom započinje stručno sređivanje knjižnoga fonda i ustrojavanje zbirki (učenički fond, referentna građa). Radno vrijeme knjižnice, kao i škole, bilo je u tri smjene po nekoliko sati (2-3 sata dnevno). Nedostajalo je ormara i polica za knjige, izložbenih panoa, adekvatnih polica za tisak, a prostor je bio premalen za sve koji su u knjižnici željeli provoditi svoje vrijeme. Cjelokupan knjižni fond 1973. godine obuhvaćao je 5588 svezaka.

Treba naglasiti da su poslove knjižničara obavljali nastavnici, najčešće, bez potrebne stručne spreme što se negativno odražavalo na stručni bibliotekarski rad i ustroj knjižničnoga fonda. 

Uz knjižničara, poslove u knjižnici obavljali su i mladi knjižničari – grupa marljivih učenika koje je zanimao rad u knjižnici i u njemu je aktivno sudjelovala.

Osamdesetih godina 20. stoljeća knjižnica mijenja prostor – s drugog kata preseljena je u prizemlje u prostor nekadašnje školske ambulante gdje je i danas. Dužnost školskoga knjižničara preuzima Nada Vasiljević, nastavnica hrvatskoga jezika i zemljopisa, prva knjižničarka koja je puno radno vrijeme odrađivala u školskoj knjižnici.  

Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća učenički fond morao se obnoviti novim izdanjima i naslovima sukladno popisu lektire, a građu koja nije bila jezično primjerena učenicima tj. nije bila pisana hrvatskim jezikom trebalo je otpisati. Kao posljedica toga nastala je potreba za velikim izdvajanjem novčanih sredstava da bi se izgradio učenički fond, ali i obogaćivao nastavnički fond i referentna zbirka.

Početak novoga tisućljeća donijet će nove zahtjeve i izazove s kojima će se suočiti sve knjižnice, pa tako i školske, a ti zahtjevi vezani su, prije svega, uz primjenu informacijskih tehnologija u knjižničarstvu. 

Od rujna 2003. godine vođenje školske knjižnice preuzima Nataša Šporčić, profesorica hrvatskoga jezika i povijesti i diplomirana knjižničarka. Iste godine provedena je nova klasifikacija knjižnoga fonda te revizija i otpis knjižnične građe. Cjelokupan knjižni fond podijeljen je na učenički i nastavnički te odvojen u inventarnim knjigama i na policama. Učenički fond klasificiran je prema dobnom uzrastu, a nastavnički prema UDK-a klasifikaciji. Učenički i nastavnički fond na kraju 2009. godine brojili su 5528 svezaka (3963 svezaka učeničkog i 1565 svezaka nastavničkoga fonda).

Osim knjižne građe, knjižnica posjeduje i neknjižnu tj. AV-e građu (video kasete, CD-e, DVD-e) koja se nabavlja i posuđuje, isključivo, učiteljima za potrebe nastavnoga procesa. Broj jedinica AV-e građe nije velik, a namjenska sredstva za nabavu takve vrste građe ne postoje te se ona financira iz materijalnih sredstava škole koja nastoje pokriti samo osnovne potrebe za odvijanje nastavnoga procesa. Planira se u skoroj budućnosti stvaranje računalnog kataloga audiovizualne građe.

Knjižnica posjeduje zavičajnu građu koja brojem jedinica nije velika, ali je izdvojena iz knjižnoga fonda i smještena na zasebne police.

Dječja i nastavnička periodika dio su knjižnične građe, a smještene su u prostoru čitaonice. 

Da bi se osuvremenilo knjižnično poslovanje, Škola je 2004. godine kupila računalo za potrebe rada knjižničara koje je ubrzo ukradeno. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u sklopu projekta informatizacije škola doniralo je jedno računalo za knjižnicu koje je, tada, bilo jedino računalo u knjižnici. 

Knjižnica od 2004. godine koristi računalni program OSA-ISIS za obradu knjižne građe tj. stvara se računalni katalog kojim se modernizira knjižnično poslovanje i omogućuje korisnicima bolje snalaženje u fondu. Knjižna građa uvedena je u sustav OSA-ISIS.

S obzirom da knjižnica nikada nije imala niti jednu vrstu kataloga, ovo je veliki napredak u stručnom, bibliotekarskom radu.

Godine 2004. školska knjižnica obilježila je 40 godina rada. U školskom listu Vidra objavljen je tekst o školskoj knjižnici koji je napisala Nataša Šporčić, školska knjižničarka koja je sudjelovala u nastanku lista izborom učeničkih literarnih radova i lektoriranjem cijeloga lista.

Knjižnična građa posuđuje se korisnicima u školi na klasičan način (uz pomoć „džepića i kartica”). Za računalnu posudbu potrebno je nabaviti dodatnu opremu i obraditi u potpunosti cijeli knjižni fond.

Nabava knjižnične građe nedovoljna je u odnosu na potrebe korisnika, prije svega, potrebe lektire jer su sredstva ograničena ili ih uopće nema. Unazad nekoliko godina Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdvajalo je sredstva za nabavu lektire i stručne literature (10 kuna po učeniku), ali ona su nedostatna i neredovita. Uz namjenska sredstva Ministarstva, a ponekad i otkup pojedinih naslova, Škola izdvaja dio novca iz materijalnih troškova za nabavu knjiga i AV-e građe.

Osim kupnje, jedan od načina nabave građe su i donacije. Dosadašnji veći donatori (donirali više od 10 knjiga) bili su: Ogranak Matice hrvatske Kutina, Školska knjiga, Profil international i Jutarnji list, ali tu su i drugi: pojedinci, udruge, ministarstva, društva, agencije, uredi, instituti sa skromnijim donacijama (do 10 knjiga). Zahvaljujemo se svim dosadašnjim donatorima.

 

 




Knjižnica danas

Školska knjižnica danas     

Školska knjižnica smještena je u prizemlju Škole, a zauzima prostor od 46 m2U sklopu knjižnice je i čitaonica sa osam sjedećih mjesta. Prostor je početkom 2020. adaptiran i obnovljen te opremljen novim namještajem (police, fotelje, stolovi za čitaonicu, radni stol za knjižničara). 

Knjižnica nabavlja knjižnu, AVM građu i periodiku za učenike i učitelje. U knjižnici su tri stolna računala, jedno prijenosno računalo za knjižničara i jedan tablet. Jedno stolno računalo u knjižnici i jedno računalo ispred knjižnice namijenjeno je korisnicima. Sva računala imaju pristup internetu. Knjižnica ima pisač i barkod pisač.

Knjižnica od 2004. godine koristi računalni program OSA-ISIS za obradu knjižne građe. Knjižna građa uvedena je u sustav OSA-ISIS.

Sve knjižnice, pa tako i školske, moraju se prilagođavati zahtjevima novoga vremena, a to znači kontinuirano izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe, dodatne opreme i stručno usavršavanje knjižničara. Škola svake godine u svom financijskom planu osigurava sredstva za nabavu građe.

preskoči na navigaciju